Udruženje obrtnika Velika Gorica

Dobro došli!

Turoplje i Velika Gorica poznati su po obrtništvu i trgovini još od davnina.

Počeci udruživanja obrtnika u Hrvatskoj sežu u 15. stoljeće. Na području Velike Gorice pisane tragove o poštojanju Udruženja obrtnika nalazimo u dokumentima iz 1844. godine, kada je djelovao Velikogorički ceh.

Kroz povijest mijenjaju se propisi, ukidaju se obrtnički cehovi, osnivaju se obrtničke komore, Savezi obrtnika, Zanatske komore. Nakon Drugog svjetskog rata, zabranjen je rad obrtničkim komorama. Osnovana je privredna komora u kojoj su bili zastupljeni uglavnom predstavnici državnog sektora, a obrtnici su svedeni na margine gospodarskog i društvenog života. Naštojanja socijalističkog režima da uništi sve što je privatno, ipak nisu uništili obrtništvo. Obrtnici su ponovo počeli osnivati svoje klubove i udruženja, radi zaštite i promicanja vlastitih interesa.

Velikogorički obrtnici su uvijek bili organizirani i vodili su brigu o svom članstvu, podmlatku i struci.

Od 1994. godine kada je obnovljena Hrvatska obrtnička komora, vraćena je važnost obrtničke krovne organizacije u demokratskoj Hrvatskoj.

Općinska i gradska Udruženja udružuju se u područne obrtničke komore, a područne obrtničke komore udružene su u Hrvatsku obrtničku komoru.

Udruženje obrtnika Velike Gorice danas ima 1800 članova. U Komorama i Udruženju uspostavljen je strukovni ustroj.

U Udruženju Velike Gorice djeluje 11 strukovnih cehova:

1. Ceh metalaca, plastičara i ostalih proizvodnih struka,
2. Ceh drvnih struka, tiskara i prerade papira,
3. Ceh frizera, kozmetičara i pedikera,
4. Ceh krojača, tradicijskih, umjetničkih obrta i proizvođača suvenira
5. Ceh auto struka,
6. Ceh elektromehaničara i elektroničara,
7. Ceh za pružanje intelektualnih usloga i ostalih uslužnih djelatnosti,
8. Ceh ugostitelja,
9. Ceh trgovaca, pekara i mesara,
10. Ceh prijevoznika,
11. Ceh građevinara i struka vezanih za građevinarstvo

U razdoblju od 1980. do l990. godine u strukturi djelatnosti na našem području, bila je velika zastupljenost proizvodnih zanimanja. Najviše je bilo proizvođača u metalskoj djelatnosti, preradi drva, plastike i tekstila. U to vrijeme zabilježeno je značajno upošljavanje radnika u proizvodnim radionicama, tako da je prosječno bilo zaposleno vise od 10 radnika. Također, bile su zastupljene i mnogobrojne uslužne djelatnosti.

Srpska agresija i ratna razaranja u našoj zemiji, ostavili su brojne posljedice i nanijeli velike štete cjelokupnom gospodarstvu. Tržište je smanjeno, dolazi do pojačanog uvoza i obrtnička proizvodnja bilježi veliki pad.

U 90-tim godinama, znakovita je tendencija otvaranja uglavnom trgovačkih, ugostiteljskih i novih uslužnih obrta: servisi za instaliranje i popravak, knjigovodstveni servisi, kompjutorske i električne opreme, videoteke.

Bilježi se značajan pad zaposlenosti u obrtništvu i odjavljivanje radnji.

Novim Zakonom o obrtu iz 1994. godine vraća se ugled struke u poslovanju obrtničkih radionica. Poseban naglasak Zakona je na načinu školovanja za obrtnička zanimanja i polaganja majstorskog ispita, što je vrlo značajno za obrtništvo, jer poznato je da je tzv. Šuvarov sustav kroz proteklo vrijeme uništio cijele naraštaje mladih ljudi, koji su se školovali za obrtnička zanimanja.

Uvođenje dvojnog sustava obrazovanja znači povratak kvalitetnog školovanja za potrebe obrtništva, a posljednjih godina zabilježen je povećan interes učenika za obrtnička zanimanja.

Današnja složena ekonomska situacija u gospodarstvu Hrvatske, odražava se i u poslovanju obrtnika.

Kroz povijest hrvatski obrtnici su dokazali svoju gospodarsku mudrost, marljivost, sposobnost brzog djelovanja i prilagodljivost tržišnim i drugim uvjetima. Poduzetnost te inicijativa, i u najtežim vremenima bili su prisutni u obrtništvu.

Vjerujemo da će obrtništvo izdržati i ovo nimalo lako gospodarsko vrijeme, te da će hrvatsko, a naročito velikogoričko obrtništvo doživjeti gospodarsku obnovu i razvoj. To je za Veliku Goricu od izuzetnog značaja, jer uz poljoprivredu, obrtništvo je temelj velikogoričkog gospodarstva.