Hrvatska obrtnička komora (HOK) već je 2. siječnja Vladi RH poslala prijedloge pomoći za obrtnike stradale u potresu, dio njih već uvažen

 

Na sjednici Upravnog vijeća HZZ-a donesena je odluka o uključivanju obrtnika, poduzetnika  i njihovih zaposlenika sa stradalih područja u mjere za očuvanje radnih mjesta.

Iz HZZ-a ističu kako će poslodavci s područja u kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom - Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, bez obzira na djelatnost i pad prometa, i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni, imati pravo na potporu u iznosu od 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.

Podsjećamo, Hrvatska obrtnička komora 2. siječnja uputila je Vladi RH niz prijedloga pomoći za obrtnike čije je poslovanje ugroženo i onemogućeno uslijed potresa, među kojima je bilo i traženje isplate potpore za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4.000,00 kuna neto za obrtnike i njihove zaposlenike, kao i otpis poreza i doprinosa koji terete isplatu plaće.

Već prethodno Porezna uprava uvažila je zahtjev HOK-a o propisivanju odgode roka za predaju i nekažnjavanje u slučaju kašnjenja s predajom obrazaca, s obzirom da su stradali i knjigovodstveni servisi, a najavljena je i obustava ovrha osobama koje imaju boravište ili prebivalište na područjima pogođenima potresom, također predložena od strane HOK-a. Također, HOK je tražio i ukidanje obveze plaćanja akontacija poreza na dohodak i poreza na dobit za 2021., a Porezna uprava je jučer potvrdila ukidanje akontacija za obrte stradale u potresu.

Ostali prijedlozi HOK-a odnose se na novčanu naknadu za fiksne troškove, oslobađanje davanja jedinicama lokalne samouprave, moratorij na otplatu kredita i leasinga, automatsko omogućavanja obročne otplate na minimalno 36 rata svih zatečenih dugovanja na dan 31. prosinca 2020. godine uz poček od barem šest mjeseci prema državnom proračunu, a predložen je i program nepovratnih sredstava za obnovu poslovnih prostora i dugotrajne imovine.

Dopis prijedloga o pomoći obrtnicima stradalima u potresu upućen Vladi RH možete pogledati OVDJE.

Stožer civilne zaštite RH donio je 3 nove Odluke:

1. Odluku o izmjeni Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja. Odluku pogledajte OVDJE.
2. Odluku o izmjeni Odluke o načinu organizacije javnog prijevoza putnika radi sprječavanja širenja bolesti COVID-19. Odluku pogledajte OVDJE.

3. Odluku o izmjenama Odluke o uvođenju posebne organizacije rada za djelatnost trgovine koja se obavlja u prodavaonicama i trgovačkim centrima. Odluku pogledajte OVDJE.

Odluke stupaju na snagu 9. siječnja 2021. godine, a izmjenama Odluka dosadašnje nužne epidemiološke mjere produžuju se do 31. siječnja 2021. godine.

Vlada je na prijedlog predsjednika Republike Hrvatske 4. siječnja 2021.  usvojila Odluku kojom je formalno proglašena katastrofa zbog potresa za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Time je omogućeno poslodavcima da zaposleniku neoporezivo isplate potporu zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarne nepogode.

Naime, člankom 4. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda koje poslodavac isplaćuje radniku ne smatraju primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada ako se radi o potpori zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada RH pod uvjetom da su omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu.

 

Iznos potpore ne može biti viši od procijenjene štete.

Iako je Hrvatska obrtnička komora u vrijeme e-Savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uložila primjedbe kojima traži ukidanje ove obveze ili barem produljenje roka za prilagodbu poreznih obveznika, od 1. siječnja 2021. godine obveznici fiskalizacije izdavanja računa trebaju na svojim računima obvezno navesti QR kod.

U skladu s čl. 2. Zakona o fiskalizaciji i čl. 18.a st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, QR kod je dvodimenzionalni kod koji sadržava zapis određenog seta podataka. Taj kod stvara obveznik fiskalizacije izdavanja računa i ispisuje ga na računu kao obvezni sadržaj računa.
Od 1. siječnja 2021. godine QR kod bit će obvezan dio sadržaja računa u skladu s čl. 9. Zakona o fiskalizaciji, ali samo onih računa koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine.

Osnovni je razlog uvođenja QR koda da građani mogu provjeriti račune na temelju čl. 27. Zakona o fiskalizaciji. U čl. 27. Zakona o fiskalizaciji navedeno je da kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana izdavanja računa.

Provjera računa obavlja se slanjem SMS poruke ili upitom na web-servis, dostupan na mrežnoj stranici Porezne uprave.
QR kod kao obvezni sadržaj računa, u skladu s čl. 18.b st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, treba minimalno sadržavati zapis sljedećih podataka:

1. URL adresa do web-stranice Porezne uprave za provjeru računa
2. JIR ili zaštitni kod obveznika fiskalizacije
3. datum i vrijeme izdavanja računa
4. ukupnu svotu računa.
Pojedini dijelovi QR koda odvajaju se dodatnim separatorima. Pravilnik o fiskalizaciji uređuje kako se „stvara“ QR kod. Tako je u čl. 18.c Pravilnika o fiskalizaciji navedeno da se pri određivanju QR koda primjenjuje QR model 1 ili model 2 najmanje moguće inačice, a QR kod mora biti minimalne veličine 2 puta 2 cm, pri čemu prazan prostor sa svih strana QR koda mora biti minimalno 2 mm te usklađen sa standardom ISO/IEC 15415. Propisano je također da QR kod mora imati minimalno „L“ (ECC level) razinu korekcije pogreške. QR kod koji će se nalaziti na računu ne smije biti ispisan na slici ili logu niti sadržavati sliku ili logo.
 

S obzirom na veliki izazov ispunjavanja novih obrazaca koje su obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka, dužni predati zaključno do 15. siječnja 2021. godine Hrvatska obrtnička komora izradila je obračunske obrasce koji se nakon unosa podataka „sami“ popunjavaju za potrebe poreznih obračuna.

Kako smo već istaknuli, obrtnici „paušalisti“ su najkasnije do 15. siječnja 2021. godine dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na Obrascu PO-SD, a od ove godine i obrazac PO-SD Z ukoliko su obrt obavljali s ortakom ili ortacima.

Hrvatska obrtnička komora je tijekom 2018. i 2019. godine tražila izmjenu načina oporezivanja obrtnika ortaka, na način da „svaki ortak plaća svoj dio“, a ne da se primici svakog ortaka oporezuju zasebno, čime su u konačnici zajedno plaćali veći porez na dohodak. Ministarstvo financija izmijenilo je stoga Pravilnik o porezu na dohodak u djelu obračuna dohotka pojedinog ortaka te je od 1. siječnja 2020. godine na snazi i obrazac PO-SD Z.

Posebno se zahtjevno u praksi pokazuje „kombinacija“ gdje jedan dio godine obrtnik posluje samostalno, a drugi dio godine posluje kao ortak. Pripremljeni Excel obrasci u nastavku sigurno će vam omogućiti lakši izračun!

Podsjećamo da primljena potpora za očuvanje radnih mjesta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (COVID-19) ne ulazi u primitke.

Obrasce je moguće predati u papirnatom obliku (u nadležnoj poreznoj ispostavi) ili elektronskom (putem sustava ePorezna).

Excel obrazac moguće je preuzeti ispod ovog teksta, a niže se nalazi i primjer ispunjavanja obrazaca na konkretnom slučaju. 

 

Please publish modules in offcanvas position.