Zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane pojavom virusa COVID-19, donosimo uputu o ostvarivanju prava na naknadu plaće za vrijeme bolovanja i samoizolacije obrtnika i radnika.

1. OBOLJELI OD KORONAVIRUSA

Oboljeli od koronavirusa ostvaruju pravo na bolovanje kao i kod svake druge bolesti, pa tako:

• obrtnici ostvaruju pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a od 43. dana bolovanja
• radnici ostvaruju pravo na naknadu plaće tijekom prva 42 dana bolovanja na teret poslodavca, a od 43. dana na teret HZZO-a. 

Za utvrđivanje visine naknade za obrtnika uzima se prosječna mjesečna osnovica za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila bolest, smanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez. Na koju je osnovicu obrtnik obvezan plaćati doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje zavisi od toga kako utvrđuje dohodak:

• ako  dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga osnovica u 2020. godini iznosi:

 5.682,30 (osnovica za obračun doprinosa) – 1.136,47 (mirovinsko osiguranje) = 4.545,83 

• ako ima određen paušalni dohodak osnovica u 2020. godini iznosi:

 3.496,80 (osnovica za obračun doprinosa) – 699,36 (mirovinsko osiguranje) = 2.797,44 

• ako iskazuje dobit osnovica u 2020. godini iznosi:

9.616,20 (osnovica za obračun doprinosa) – 1.923,24 (mirovinsko osiguranje) = 7.692,96

Za radnike, osnovicu za naknadu plaće čini prosječna plaća koja je radniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci. 

Naknada plaće zbog bolovanja obračunava se prema naprijed utvrđenoj osnovici osiguranja (neto osnovica) u visini 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, a potom 80% do kraja bolovanja.

Najniži mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme iznosi 25% proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna. Najviši mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme na teret HZZO-a iznosi 4.257,28 kuna (proračunska osnovica uvećana za 28%).

Osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa i kojima je vještačenjem Službe za medicinu rada HZJZ-a utvrđena profesionalna bolest (dokazan je povećan rizik zaraze u određenoj djelatnosti) imaju pravo isplatu pune naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad od datuma nastanka bolesti. 

1. ZDRAVE OSOBE U SAMOIZOLACIJI

Kod zdravih osoba u samoizolaciji, naknadu od prvog dana i obrtnicima i radnicima isplaćuje HZZO, u iznosu od 100% od osnovice za naknadu, s time da maksimalna naknada iznosi 4.257,28 kn za mjesec dana. O pravu na naknadu plaće odlučuje se, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja na osnovi tiskanice „Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad“ koju osiguraniku izdaje izabrani doktor. Zahtjev za naknadu plaće osiguranici mogu uz propisanu dokumentaciju neposredno podnijeti HZZO-u elektroničkom poštom bez prilaganja Izvješća, a HZZO će podatke o privremenoj nesposobnosti po osnovi uzroka D0 - izolacija preuzeti putem CEZIH-a.   Ako osiguranik nije u mogućnosti priložiti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca istu će HZZO od poslodavca zatražiti službenim putem. 

Elektronički proslijeđen zahtjev osiguranika kojim traži naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja tereti sredstva HZZO-a mora sadržavati ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), presliku osobne iskaznice, kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.

E-mail adrese na koje osiguranici mogu podnijeti zahtjev za naknadu plaće objavljene su na web stranici HZZO-a u rubrici „Kontakti za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja“, dostupno OVDJE.

1. NJEGA DJETETA U SAMOIZOLACIJI

U situaciji u kojoj niti dijete niti roditelj nisu zaraženi koronavirusom, nego je djetetu zbog kontakta sa zaraženom osobom propisana mjera samoizolacije načelno se roditelji ponašaju uobičajeno (odlaze na posao). Međutim, ako se radi o djetetu koje ne može biti samo kod kuće, a roditelji obavljaju posao kojeg nije moguće raditi od kuće, trebaju otvoriti bolovanje za njegu člana obitelji. Naknada za bolovanje roditelja će se obračunati prema odredbama o privremenoj nesposobnosti za rad radi njege člana obitelji:

• njega djeteta do navršenih 3 godine starosti - naknada iznosi 100% od osnovice za naknadu i traje najviše do 60 dana 
• njega djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti - naknada iznosi  70% od osnovice za naknadu i traje najviše do 60 dana
• njega djeteta starijeg od 7 godina - naknada iznosi 70% od osnovice za naknadu traje najviše do 40 dana 

Navedene naknade od prvog dana obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da naknade ne mogu iznositi više od 4.257,28 kuna mjesečno. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.

Pravo na bolovanje roditelj može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj odnosno životni partner), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.

Naknada plaće može se isplatiti na teret sredstva HZZO-a samo pod uvjetom da prije dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ima ostvaren staž osiguranja, što znači da radi najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako osiguranik taj uvjet ne ispunjava, za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti pripada mu naknada plaće u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme, što iznosi 831,50 kuna (proračunska osnovica za 2020. godinu 3.326,00 kuna x 0,25).

Na stranicama HZZ-a objavljene su nove potpore vezane uz mjeru skraćivanja radnog vremena.
Radi se o potpori za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovanje Koronavirusom (COVID-19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla, a ciljana skupina jesu poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost i zapošljavaju 10 i više radnika.

Novine jesu:

1. Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, ali ne kraćem od 70% mjesečnog fonda sati, u visini najviše do 2.800 kn mjesečno neto po radniku.

Pojedini radnik može provesti do 70% mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena. Potpora se ne može koristiti za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili u razdobljima u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ta razdoblja nisu vezana uz predmetnu mjeru skraćenog radnog vremena.

Ako poslodavac ima obvezu isplate naknade plaće koja nije vezana uz predmetnu mjeru, obveza ima pravo prvenstva, te se za isto razdoblje se ne može koristiti mjera skraćenog radnog vremena.

Na isplatu mjere ne utječe činjenica ako je radnik dio mjeseca primao naknadu plaće po nekoj drugoj osnovi, a dio mjeseca po osnovi korištenja predmetne mjere.

2. Poslodavac za vrijeme korištenja Potpore ne smije:

I. određivati prekovremeni rad radnicima za koje je dodijeljena potpora;

II. zapošljavati radnike na radna mjesta koja mogu obavljati radnici za koje koristi potporu;

III. koristiti rad ustupljenih radnika odnosno povremeni rad učenika ili studenata;

IV. ugovoriti ili naložiti rad na izdvojenom mjestu rada (rad na daljinu) radnicima za koje je dodijeljena potpora.

3. Izmjenama je pojašnjeno da se pad prihoda/primitaka treba dokazati za svaki mjesec za koji se traži potpora te da se prihodima/primicima smatraju podaci o vrijednosti isporuka dobara i usluga iskazanih pod točkama I., II.1., II.2. i II.3. Obrasca PDV neovisno o njihovoj prirodi, strukturi i načinu obračuna. Iznimno, poduzetnici koji relativnu većinu svojih prihoda/primitaka ostvaruju isporukom dobara i usluga za koje pravo oporezivanja imaju druge države, a takve izlazne račune ne iskazuju na PDV obrascu, mogu dokazivati pad prihoda i drugom vjerodostojnom dokumentacijom uz navođenje članka Zakona o PDV-u koji regulira takva izuzeća.
    
4. Ukinuta je obveza poslodavaca da dostavljaju tjedne rasporedne radnog vremena za svakog pojedinog radnika. Evidenciju o radnom vremenu poslodavci su i dalje dužni dostaviti, a dovoljan je potpis odgovorne osobe kod poslodavca.
    
5. Ako poslodavac zbog objektivnih razloga nije u mogućnosti najaviti izmjene dostavljenog rasporeda, ima mogućnost osigurati vjerodostojan dokaz u svojim poslovnim evidencijama o izvršenim izmjenama.
    
6. Prigovori se upućuju u Područni ured/službu, Odjel mjera aktivne politike zapošljavanja.

Više informacija dostupno je OVDJE

Kroz Obrtni registar napokon je moguće i elektroničkim putem preuzeti službeni izvadak. Donedavno se to moglo učiniti isključivo u Uredima državne uprave u županijama nadležnim za gospodarstvo i to fizičkim putem, uz obvezu plaćanja pristojbe dok je sustavom Obrtnog registra online bilo moguće preuzeti isključivo neslužbenu kopiju.

To je izazvalo mnogo problema, pogotovo u prvom razdoblju koronakrize kad je na snazi bila mjera ograničenog kretanja građana, a fizička distanca jedna od najvažnijih mjera zaštite

Hrvatska obrtnička komora upozoravala je na ovu nelogičnost s obzirom da se radi o istom dokumentu koji bi trebao biti jednakovrijedan preuzimanjem u digitalnom obliku.

Također, HOK smatra da je nužno sve procese i procedure pojednostaviti te najveći broj potrebnih dokumenata učiniti dostupnim u digitalnom obliku kako bi se olakšalo poslovanje i uštedilo vrijeme obrtnika.

Hrvatska obrtnička komora zahvaljuje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu pravosuđa i uprave što su uvažili primjedbe i omogućili digitalizacijom još veće uštede obrtništvu.

Na temelju članka 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" broj 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18 i 47/20) a u vezi s člankom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" broj 47/20) i članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" broj 82/15, 118/18 i 31/20), Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, 25. listopada 2020. godine, donosi

ODLUKU

o izmjenama Odluke uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Zagrebačke županije

U Odluci o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Zagrebačke županije ("Narodne novine" broj 102/20 i 106/20) točka II. mijenja se i glasi:

„Nužne epidemiološke mjere iz točke 1. ove Odluke su:

• obavezno korištenje maski za lice ili medicinski maski u svim zatvorenim prostorima u kojima se obavljaju javne ili gospodarske djelatnosti te odvijaju manifestacije, kulturni i drugi programi te vjerska ili druga društvena okupljanja, ako nije moguće održavanje fizičke distance od najmanje 2 metra
• obavezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski na svim otvorenim prostorima gdje nije moguće održavanje fizičke distance od najmanje 1,5 metar
• na svim društvenim i javnim okupljanjima (manifestacije, priredbe, izložbe, mise, sportska natjecanja i ) obvezno je pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera te uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
• organizatori svih društvenih i javnih okupljanja i vlasnici ugostiteljskih objekata dužni su vršiti pojačani nadzor pridržavanja propisanih epidemioloških mjera

zabrana posjeta korisnicima usluga smještaja u ustanovama socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe

• zabrana izlazaka korisnika izvan prostora pružatelja usluga smještaja u sustavu socijalne skrbi, osim ako je izlazak uvjetovan medicinskim razlozima ili drugim opravdanim razlozima, kada odluku o tome donosi ravnatelj ili druga ovlaštena osoba

izlasci korisnika usluga smještaja u sustavu socijalne skrbi u vanjski prostor pružatelja usluga (okućnice, terase i sl.) dopušteni su uzu obvezno nošenje maski za lice ili medicinskih maski i održavanje fizičke distance od najmanje 1,5 metara

• provođenje dodatnih mjera opreza priliko povratka korisnika usluga smještaja u sustavu socijalne skrbi s bolničkog liječenja (izbjegavanje kontakta s ostalim korisnicima u trajanju od 14 dana i )

preporuka pružateljima socijalnih usluga smještaja da korisnicima omoguće duže i češće telefoniranje te, ako imaju takve mogućnosti, omoguće i video pozive

• preporuka zaposlenicima zdravstvenih ustanova, vrtića i škola te zaposlenicima pružatelja socijalnih usluga da ne sudjeluju na organiziranim okupljanjima većeg broja osoba

• preporuka jedinicama lokalne samouprave na području Zagrebačke županije da zabrane iznajmljivanje i drugo korištenje društvenih domova i drugih objekata u njihovom vlasništvu za sva okupljanja
• preporuka građanima Zagrebačke županije da ne putuju izvan granica Republike Hrvatske, osim ako za to postoje neodgodivi poslovni, osobni ili neki drugi razlozi
• preporuka građanima Zagrebačke županije da za blagdan Svih svetih posjete grobljima organiziraju kroz više

Nužne epidemiološke mjere iz stavka 1. podstavaka 6., 7. i 8. ove točke ne odnose se na udomiteljske obitelji.

Nužna epidemiološka mjera iz stavka 1. podstavka 8. ove točke ne odnosi se na odlaske u dnevnu bolnicu, hemodijalizu i specijalističko-konzilijarne preglede.

 Točka IV.a briše se.

 Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 27. listopada 2020. godine.

 KLASA: 810-06/20-01/7 URBROJ: 511-01-300-20-201

Zagreb, 25. listopada 2020.

Dostaviti:

1. Operativnom centru Civilne zaštite, na daljnju dostavu
2. Pismohrani

NAČELNIK STOŽERA POTPREDSJEDNIK VLADE

I MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA