Zagrebački ugostitelji poštuju propisane epidemiološke mjere, zadovoljni su što među rijetkima u Europi mogu i raditi, ali promet im je i dalje u padu za oko 60 posto te se slažu da im treba niža stopa PDV-a na piće, kao i nove kreditne linije za opstanak i oporavak od koronakrize.

Zaključci su to 8. foruma zagrebačkih ugostitelja koje je ispred organizatora - Foruma Udruženja ugostitelja Zagreba iznio njegov predsjednik Franz Letica.

Ugostitelji su po njegovim riječima zadovoljni što su i ove godine mogli organizirati Forum, pa makar virtualno, ali s brojnim domaćim i stranim stručnjacima iz raznih segmenata turizma i ugostiteljstva, kao i predstavnicima ugostiteljskih udruženja, komora i drugih.

"Svjesni smo kao i drugi da će oporavak od koronakrize biti težak i dugotrajan i da je neizvjesno kada će do toga doći, zbog čega bi ugostiteljima uz mjere za očuvanje radnih mjesta znatno pomoglo i snižavanje PDV-a za vino, pivo i sokove sa 25 na 13 posto, koliko je i na hranu, a možda i niže, jer je to već dalo rezultata u drugim zemljama. Uz to, hitno nam trebaju i nove kreditne linije HAMAG-a i HBOR-a", poručio je Letica.

Pohvalio je Grad Zagreb, koji im je izašao ususret oslobađanjem od komunalne naknade, plaćanja naknade za terase i drugih, ali i "Adventom", koji će, iako u puno manjem obujmu nego prije, ipak osigurati, kako je kazao, oko osam tisuća radnih mjesta zimi.

Pomoćnik ministrice turizma i sporta Robert Pende na Forumu je da se za likvidnost i očuvanje radnih mjesta pripremaju mjere, ali i da se u pandemiji u Ministarstvu turizma i sporta razmišlja više o budućnosti nego sadašnjosti.

"Nadamo se i cjepivu i da će proljeće donijeti ponovo turiste u Hrvatsku, kao i da će nam pomoći europski novac za koji moramo imati i projekte usmjerene prema reformama hrvatskog turizma, da ga se dogradi i da od njega više zarađuje. U to ide i da Hrvatska postane više nego sada prepoznata i po svojoj gastro ponudi, namirnicama i vinima, ali i kao destinacija zdravlja i sigurnosti", kazao je Pende.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na konferenciji za medije u sklopu Foruma naglasio je da trenutna epidemiološka situacija u zemlji na žalost nije dobra, kao ni kod drugih europskih zemalja.

Capak: Zasad se ne razmišlja o zatvaranju ugostiteljskih objekata

"U Hrvatskoj danas imamo iznad tri tisuće novooboljelih, više je onih koji trebaj hospitalizaciju i to opterećuje zdravstveni sustav. Činimo sve da što manje ljudi umre, i u takvoj situaciji razmišljamo što možemo još učiniti da se mjerama zaustavi širenje zaraze, ali za sada ne i o zatvaranju ugostiteljskih objekata”, kazao je Capak, dodajući da ipak, "ne može isključiti da će se neke buduće mjere odnositi i na ugostiteljske objekte".

Podsjetio je da je Hrvatska imali najbolju turističku sezonu na Mediteranu ovog ljeta, kao i da su ugostitelji cijelo vrijeme, kao i hoteli, poštivali sve mjere i nijedan nije imao karantenu.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar Zvonimir Šostar istaknuo je očekivanje da će za Advent sve biti u redu koliko može, da će se svi pridržavati mjera, te da vjeruje da će prihod biti na razini od oko 30 posto lanjskog.

Predsjednik Ceha ugostitelja HOK-a Joso Smolić poručio je pak da svi trebaju biti odgovorni i da je najvažnije nastaviti raditi i sačuvati radna mjesta, pri čemu je i apelirao na državu i banke da pomognu i da ugostitelji obrtnici dođu do jeftinijeg novca jer bez toga neće moći održati biznis.

Ispred Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Dražen Boban kazao je da su mjere Vlade dobrodošle, ali da je sada situacija loša jer rijetki gosti dolaze u restorane, a slično je dodao i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak iznijevši da je pad prometa u ugostiteljstvu u Hrvatskoj od početka ove godine 40 do 50 posto, a u nekim županijama poput Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske i veći, i do 80 posto.

"Pred nama je maraton za opstanak i oporavak koji neće biti moguć bez pomoći vlade, banaka, novih povoljnih kredita i mjera za radna mjesta. U vrhuncu sezone zapošljavali smo do 70 tisuća ljudi, sada je to oko 45 tisuća, a može se očekivati i da će ih do svibnja biti i manje jer teško da će svi moći živjeti od 4.000 kuna nego će ili u druge sektore, na gradilišta, ili u inozemstvo i tu će Hrvatska opet gubiti", upozorio je Medak.

Zbog svega smatra da je iznimno važno imati strategiju turizma, ali i da ju treba napraviti zajedno sektor s resornim Ministarstvom, za što je potrebna i bolja međusobna komunikacija, koju pak imaju sa Državnim inspektoratom.

To je potvrdila i načelnica sektora za nadzor u turizmu i ugostiteljstvu Državnog inspektorata Jasenka Štiglec, iznoseći i da je u oko tisuću inspekcija bilo samo 13 povreda propisa i mjera, većinom oko prekoračenja radnog vremena iza 24 sati,.

"Možemo biti zadovoljni što su se ugostitelji ipak prilagodili novom načinu rada", zaključila je Štiglec.

Nastavno na već poznatu praksu dostave ponuda za upis podataka obrta u komercijalne poslovne adresare, primijetili smo novu praksu dostave ponuda privatnim iznajmljivačima. Ponude najčešće pristižu poštom u obliku dopisa uz priloženu uplatnicu za plaćanje cijene u visini oko 300,00 kn.  Molimo obratite pažnju da se ne radi o obvezi nego o ponudi. Nemate obvezu prihvatiti ponuđeno niti objavljivati svoje podatke. Sve obvezne pristojbe kod otvaranja obrta plaćaju se prije upisa u Obrtni registar.  Skrećemo pažnju da potpisom i ovjerom ponude dajete izjavu volje o prihvaćanju ponude i narudžbi za uvrštavanje u adresar po ponuđenoj cijeni i uvjetima. Stoga ne potpisujte i ne šaljite dobiveni obrazac natrag pošiljatelju ako niste sigurni da želite naručiti objavu vaših podataka u ponuđenom adresaru i za to platiti traženu cijenu.

 U slučaju nepotpunog razumijevanja ponude i onoga što Vam se nudi, osobito na nekom stranom jeziku, budite dodatno oprezni. Obratite se
 stručnoj osobi za pomoć, a na raspolaganju Vam je i Savjetodavna služba Hrvatske obrtničke komore koju možete kontaktirati pozivom na broj telefona 072 000 026 ili elektroničkom poštom putem portala http://infos.hok.hr/postavite_pitanje, http://infos.hok.hr/postavite_pitanje.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donio je Odluku o proširenju primjene drugih i trećih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015.), čime se primjena izmijenjenog Kolektivnog ugovora proširuje na sve poslodavce u sektoru graditeljstva, s primjenom od 1. studenoga 2020. godine.

Važno je napomenuti da je Kolektivni ugovor za graditeljstvo mijenjan u dva navrata i to iz razloga što su drugim izmjenama u novim tarifnim stavovima za obračun plaća bili propisani koeficijent i iznos osnovne plaće za obrtnika i to u iznosu od 11.130,00 kuna mjesečno.
Hrvatska obrtnička komora izričito se usprotivila donošenju odluke o proširenju primjene na takav način propisane plaće za obrtnike, a za koju je bilo predviđeno da će se primjenjivati od 1. rujna 2020. godine. Razlog protivljenja bio je stav o nezakonitosti propisivanja „plaće“ obrtnika.
Naime, u tablici „Tarifni stavovi“, u X. najsloženiju grupu poslova koja se odnosi na voditelje projekata i odgovorne rukovoditelje poslovanja – sektora, dodane su plaće za kategoriju: „član Uprave – direktor, obrtnik (vlasnika)“, što nikada nije i ne treba biti predmet kolektivnog pregovaranja.
Činjenica je kako najveći dio obrtnika u svojem poslovanju zakonski uopće ne mogu i nisu u obvezi sebi isplaćivati plaću niti im se ona priznaje u izdatke poslovanja. Obrtnici imaju obvezu plaćati obvezne doprinose i to na osnovice kako su propisane Naredbom o iznosima osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za pojedinu kalendarsku godinu, ovisno o tome da li porez plaćaju u paušalnom iznosu ili na temelju poslovnih knjiga. Kolektivnim ugovorom propisana „plaća“ značila bi nametanje dodatnih davanja obrtnicima.
Osim toga, ocijenili smo kako je utvrđivanje kategorije „plaće“ kao obveza svakog obrtnika izvan okvira kolektivnog ugovaranja je bi na taj način osnovicu osiguranja svakog obrtnika utvrđivali radnici organizirani u sindikat koji je potpisnik Kolektivnog ugovora, što je neprihvatljivo.
Slijedom prigovora Hrvatske obrtničke komore, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike održalo je sastanke sa sindikatima i poslodavcima, kao dionicima socijalnog pregovaranja, što je rezultiralo uvažavanjem prigovora i novim, trećim izmjenama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, kojima je sporna odredba brisana.
Stoga se proširena izmjena Kolektivnog ugovora u sektoru graditeljstva primjenjuje od 1. studenoga 2020. godine i to samo na radnike, kao i do sada.
Prihvaćanjem prijedloga HOK-a procijenjena financijska ušteda na obrtnike koji se bave građevinom jest  oko 20 milijuna kuna mjesečno.