Prema trenutnim uvjetima, EU digitalnu COVID potvrdu ne mogu dobiti osobe koje se ne smiju cijepiti, čime se uskraćuje ostvarivanje mjere zadržavanja radnih mjesta posebno osjetljivim skupinama osoba koje se procjepljivanjem nastoji zaštititi. COVID potvrdu ne mogu dobiti niti osobe koje su preboljele COVID, a nisu kao takve evidentirane u sustavu, čime također gube pravo na mjeru za zadržavanje radnih mjesta.

HOK je žurno reagirao na ove uvjete koje poslodavce i radnike stavljaju u nepovoljan položaj, a zahtjev je dostupan OVDJE. 

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je Program zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021. Cilj ove mjere je zadržavanje radnika u djelatnostima u kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost.

Hrvatska obrtnička komora odmah je reagirala na doneseni Program koji je na štetu najmanjih poslodavaca izmijenjen u odnosu na dosadašnje mjere za očuvanje radnih mjesta te je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i drugim nadležnim institucijama uputila zahtjev za hitnom izmjenom. Program je izostavio mogućnost poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika (mikropoduzetnika) da ostvare pravo na sredstva bez obzira na djelatnost koju obavljaju. Ovakva je mogućnost do sada prevenirala otpuštanje radnika i zatvaranje obrta u značajnom broju, zbog čega je potrebno zadržati takvu mogućnost kroz cijelo razdoblje trajanja pandemije i njezinih posljedica na gospodarstvo.

Također, propisivanjem uvjeta od 70% Covid potvrda individualna odgovornost građana neprimjereno se prebacuje na poslodavce, što će kod onih najmanjih izazvati najveću štetu.

Zahtjev za hitnim izmjenama dostupan je na dnu ove stranice.

U nastavku Vam donosimo više informacija o Mjeri.

Mjera je namijenjena poslodavcima iz sektora:

• Prijevoz i skladištenje – prijevoz putnika i to kopnom, zrakom i vodom, te zračni prijevoz robe
• Uslužne djelatnosti u vezi sa prijevozom
• Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića
• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – samo djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) i putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
• Umjetnost, zabava i rekreacija samo kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti, zabavne i rekreacijske djelatnosti i proizvodnja i prikazivanje filmova i video filmova, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa te distribucija istih
• Organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, organizatori sajmova i vjenčanja, te prateće djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana te ostale tvrtke koje većinu svojih prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja
• Poslodavci s područja na kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije bez obzira na djelatnost i pad prometa i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni.

Ova mjera može biti dodijeljena svim poslodavcima koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO-a do 28. veljače 2021. godine i to za radnike zaposlene najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.

Isplata mjesečnih troškova plaće za srpanj 2021. godine odobravat će se za zahtjeve zaprimljene od 26. srpnja 2021. godine do zaključno 25. kolovoza 2021. godine.

Važno je naglasiti kako se poslodavcu može odobriti korištenje potpore za srpanj za sve radnike za koje poslodavac traži potporu ako do zaključno 25. kolovoza 2021. godine 70 i više posto radnika za koje poslodavac traži potporu posjeduje EU digitalnu COVID potvrdu ili su stekli uvjete za dobivanje iste sukladno pravilima o izdavanju EU digitalnih COVID potvrda u Republici Hrvatskoj. Za 70 i više posto Covid-potvrda poslodavac može ostvariti 100% potpore.

Ako na dan 25. kolovoza 2021. manje od 70 posto radnika za koje poslodavac traži potporu posjeduje EU digitalnu COVID potvrdu ili su stekli uvjete za dobivanje iste, tada se postotak potpora može odobriti sukladno postotku udjela radnika s EU digitalnim COVID potvrdama ili koji su stekli uvjete za dobivanje iste od ukupnog iznosa potpore za sve radnike za koje poslodavac traži potporu.
Za manje od 70% Covid potvrda poslodavac može ostvariti potpore proporcionalno, tj. jednako postotku udjela Covid-potvrda od ukupnog iznosa potpore

Hrvatski zavod za zapošljavanje će do podataka o posjedovanju EU digitalnu COVID potvrde ili stečenim uvjetima za posjedovanje EU digitalne COVID potvrde doći na temelju razmjene podatka s nadležnim tijelima.

Hrvatski zavod za zapošljavanje, sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka neće imati uvid u osobne podatke radnika s EU digitalnom COVID potvrdom, već će se podaci s nadležnim tijelima u svrhu odobravanja potpora razmjenjivati i obrađivati u obliku statističkih podataka, odnosno Hrvatski zavod za zapošljavanje će od nadležne institucije razmjenom podataka zaprimiti samo postotak radnika sa EU digitalnom COVID potvrdom ili uvjetom za istu. Pod uvjetom za istu podrazumijeva se da radnik ima uvjete ishoditi EU digitalnu COVID potvrdu, ali nije zatražio izdavanje potvrde od nadležne institucije.

Kriteriji za dodjelu potpore je i dokaz o padu prihoda/primitaka u propisanim usporednim razdobljima. Izuzetak su poslodavci s područja pogođenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije ne moraju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka. Navedeni poslodavci kod podnošenja zahtjeva izjavit će pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su nastupile okolnosti iz kriterija za dobivanje potpore.

Detaljnije informacije dostupne su na: mjera-zrm.hzz.hr

Provedbeni dokument dostupan je ovdje: https://mjera-zrm.hzz.hr/media/wwpnt3yc/hzz-provedbena-dokumentacija-zrm-srpanj-2307.pdf?v=2

Informacije o tome tko može dobiti EU digitalnu COVID potvrdu dostupne su ovdje: https://www.koronavirus.hr/eu-digitalna-covid-potvrda/960

Od 1. srpnja na snagu su stupile izmjene Zakona o PDV-u, a kojima se između ostalog ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti do 160 kuna, iz trećih zemalja.

Tako će hrvatski građani koji putem interneta kupuju robu primjerice iz Kine, SAD-a ili Velike Britanije i za sve male pošiljke, vrijednosti do 22 eura odnosno 160 kuna, od početka srpnja plaćati PDV po stopi od 25 posto.

Porezna uprava je na svojim Internet stranicama objavila pojašnjenja posebnih postupaka oporezivanja za usluge i prodaju dobara na daljinu, a sukladno izmjenama Zakona o PDV-u odnosno odredbi toga zakona koje na snagu stupaju 1. srpnja 2021. godine. Naime, države članice EU-a imaju obvezu uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a s odredbama direktive Vijeća (EU) 2017/2455 i direktive Vijeća (EU) 2019/1995, koje se primjenjuju od 1. srpnja ove godine.

https://www.porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/PDV_OSS.aspx

Poreznici pritom u objavi detaljnije objašnjavaju nekoliko posebnih postupaka oporezivanja koje su propisane Zakonom o PDV-u – posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije; posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje; posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja; te posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz.

U posljednje vrijeme najviše je zanimanja javnosti izazvao upravo posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja odnosno posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz. Riječ je pritom o prodaji na daljinu dobara uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja koja se odnose na krajnje, pojedinačne kupce, a ne odnosi se na isporuke poreznim obveznicima (pravne i fizičke osobe) upisanim u registar obveznika PDV-a te male porezne obveznike koji su prešli prag stjecanja i sl.

Naime, građani sada prilikom preuzimanja tzv. pošiljki male vrijednosti (do 22 eura odnosno 160 kuna) koje se internetom kupe npr. iz Kine ili neke druge zemlje koja nije članica Europske unije ne plaćaju PDV. No, od 1. srpnja će se i na te pošiljke koje dolaze iz trećih zemalja ili trećih područja plaćati PDV po stopi od 25 posto, ali je kod postupaka razlika hoće li im PDV već biti obračunat u cijenu ili će ga platiti prilikom preuzimanja pošti ili kurirskoj službi.

Tako će se od početka srpnja za takve pošiljke moći primjenjivati posebni postupak – IOSS (eng. Import One Stop Shop), koji obuhvaća samo dobra u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135 kuna, osim dobara koja podliježu trošarinama.

Porezni obveznik koji odabere primjenu tog posebnog postupka ili njegov posrednik mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru posebnog postupka, a Porezna mu dodjeljuje tzv. IOSS identifikacijski broj.

Kako se s početkom srpnja ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za pošiljke male vrijednosti, porezni obveznik koji primjenjuje IOSS će od tada i za te pošiljke naplatiti PDV od kupca kao dio prodajne cijene.

Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem svoje internet stranice prodaje dobra koja iz SAD-a u pošiljkama vrijednosti do 1.135 kuna dolaze izravno kupcima u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj. Ako odabere primjenu IOSS-a, prilikom prodaje zaračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj, uključuje zaračunati PDV u prodajnu cijenu, naplaćuje ga od kupca te putem IOSS-a prijavljuje i plaća PDV za te isporuke na jednom mjestu, pojasnili su iz Porezne uprave.

No, u slučaju kada se ne primjenjuje IOSS, za uvoz dobara čija vrijednost nije veća od 1.135 kuna, primjenjivat će se posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz​. Taj postupak može primjenjivati osoba koja prijavljuje dobra Carinskoj upravi za račun osobe kojoj su dobra namijenjena, primjerice Hrvatska pošta, kurirske službe. Za plaćanje PDV-a odgovorna je osoba kojoj su dobra namijenjena pa će od te osobe pošta ili kurirska služba naplatiti PDV po stopi od 25 posto.

I taj postupak poreznici ilustriraju primjerom. Tako npr. porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem portala iz Austrije prodaje dobra koja iz Kine u pošiljkama vrijednosti do 1.135 kuna dolaze izravno kupcima u Hrvatsku. Portal iz Austrije omogućuje prodaju dobara te se smatra isporučiteljem, međutim nije se prijavio za primjenu IOSS-a. Pošiljka pristiže u poštanski ured u Zagrebu te Hrvatska pošta prijavljuje dobra Carinskoj upravi. Kupac plaća PDV pri uvozu po stopi od 25 posto. Ako kupac preuzme pošiljku, plaća PDV Hrvatskoj pošti koja taj PDV zajedno s PDV-om naplaćenim u okviru ovog posebnog postupka prijavljuje u mjesečnoj prijavi i uplaćuje u državni proračun, objašnjavaju iz Porezne uprave.